Blog o zdravoj prehrani. Važnost zdrave ishrane.

Zašto zdrava prehrana?

Zdravlje

Većina ljudi odlučuje se na zdravu prehranu iz zdravstvenih razloga. Obično kada ustanovimo da imamo neki zdravstveni problem, vjerujemo da će nam doktor pomoći, da će nam pripisati terapiju, a mi ćemo se izliječiti i život će nam se vratiti u normalu. Onda shvatimo da to zapravo i ne ide baš tako.

Postoji niz zdravstvenih tegoba prouzrokovanih bolestima (npr. autoimune bolesti) koje klasična medicina još uvijek ne zna izliječiti. Kada zakaže klasična medicina, okrećemo se svemu što nam može pomoći i tako kreće naše upoznavanje s alternativnom medicinom: od raznih čajeva i ljekovitog bilja, preko dodataka prehrani (suplemenata), akupunkture, akupresure, yoge i naposlijetku – prehrane.

Hranu unosimo svakodnevno u tijelo, stoga su izbor i kvaliteta namirnica od presudne važnosti za naše zdravlje. Čak i klasična medicina priznaje važnost prehrane u liječenju određenih bolesti poput dijabetesa, endokrinih poremećaja, reumatskih bolesti, gastroenteroloških problema i slično.

Lično iskustvo

Osobno sam se uvjerila u moć prehrane kada su krenuli vlastiti problemi sa zdravljem.  Još od malena moje sveto trojstvo prehrane bili su: pizza, pasta i sendviči, tim redoslijedom. Što više ugljikohidrata, to bolje. Vremenom (čitaj: na faksu) navukla sam se i na šećer – malo-malo neki stresić i odmah čokolade (Dorina s keksom, Milka Oreo!), keksi, palačinke, sladoledi, kolači… U međuvremenu sam, ipak, osvijestila da mojem tijelu treba više voća, povrća, mesa i ribe, a manje ugljikohidrata iz žitarica, šećera i prerađene hrane.

Teška srca odlučila sam se, također,  kompletno promijeniti životni stil. Konkretno, to je značilo izbaciti sve štetne navike, a unijeti neke nove, zdrave navike kao što su: kvalitetna prehrana, bavljenje fizičkom aktivnosti, rad na svojim emocijama, opuštanje i svakodnevno vježbanje zahvalnosti. Početkom ljeta počeo je i moj novi početak. Još ne znam kakvi će biti razultati, ali mogu reći da se već sada osjećam bolje, pozitivnije, poletnije. Konkretan režim prehrane i rezultate ću dokumentirati, i onda, nakon barem tri mjeseca do pola godine podijeliti ovdje s vama.

Kada čovjek izgubi zdravlje, kada se razočara u klasičnu medicinu, nema toga što ne bi probao i nema tih novaca koje ne bi potrošio, samo da se osjeća bolje. Međutim, u tim trenutcima moramo biti veoma oprezni te se uvijek voditi zdravim razumom i kritičkim promišljanjem, a za to je potrebno dobro i detaljno informiranje.  Alternativno, bio tržište i dalje je – tržište, i dalje se održava samo priljevom novca. Proizvodi (i usluge) koje se nude ne moraju nužno imati blagotvoran učinak samo zato što se reklamiraju kao organski, bio, ekološki, iscjeljujući. Slušanje o iskustvima drugih ljudi, eksperimentiranje (isprobavanje proizvoda i testiranje učinka kroz duže vrijeme), opsežno i pažljivo informiranje pokazalo se kao dragocjeno prilikom odabira proizvoda ili usluge.

Recepti, koje ćemo smišljati, isprobavati, dorađivati i prerađivati, a onda konačno i objaviti, bazirat će se ponajviše na voću i povrću (sirovom i obrađenom), ali i na mesu, ribi i morskim plodovima te orašastim plodovima.

Trudimo se kupovati samo domaće meso, s tržnica ili od lokalnih ljudi koji gaje stoku više-manje za vlastite potrebe. Biramo ribu samo iz Jadranskog mora, po mogućnosti frešku. Voće, povrće i orašasti plodovi obavezno su iz ekološke proizvodnje, vlastitog ili tuđeg vrta. Začini i dodaci prehrani koje koristimo posjeduju također ekološki certifikat. Naši recepti ne sadrže: mlijeko i mliječne proizvode, mesne i ostale prerađevine, šećer, gluten, soju i većinu žitarica i brašna.

Sreća

Zdrav čovjek je i sretan čovjek. Kada je naše tijelo zdravo, ono radi optimalno, što znači da nam uvelike olakšava postizanje naših ciljeva. Zdravo tijelo čuva i naše psihičko zdravlje (ne kaže se zaludu mens sana in corpore sano) i daje nam snagu potrebnu za svakodnevnu borbu s raznim životnim izazovima. Zdrava prehrana opskrbljuje naše tijelo vitaminima i mineralima koje današnja prerađena hrana sadrži u sve manjim tragovima. Kada ljudima kažem kako se hranim, nerijetko nailazim na brojne predrasude od kojih su najčešće:

  1.  zdrava hrana je nužno i bljutava

Istina je da je brza hrana primamljivija i da nam donosi trenutno zadovoljstvo. Od čokoladne krafne iz Lidla ili bureka iz Dubravice sigurno će nam prije narasti zazubice nego od jabuka s datuljama. Međutim, zadovoljstvo koje donosi zdrava hrana traje puno duže, ne šteti našem zdravlju, a na kraju krajeva, ni kilaži. Osjećaj da brinemo za vlastito tijelo, da ga njegujemo moćniji je od najvećeg gurmanskog užitka. Osim toga, sa zdravom prehranom gubi se onaj osjećaj težine i pospanosti nakon obroka, imamo više energije i poletnosti, treba nam manje sna i osjećamo se življi.  

  1. čovjek koji se hrani zdravo konstantno gladuje

Istina je da zdrava prehrana zahtjeva više angažmana od sendviča za doručak, paste za ručak i pečene kokoši iz Konzuma za večeru. Zdrava prehrana zahtjeva i vremena, i planiranja, i truda, i istraživanja i novaca. Ali bez brige, ovaj naš blog ima cilj – olakšati taj posao nama i svima ostalima koji se bore s istim demonima. Hraniti se zdravo ne znači biti na dijeti. Uz organiziran jelovnik može se papati jako fino i biti sit cijeloga dana.

  1. zdrava hrana mora biti kreposna, što hoće reći – mora sadržavati kruh i meso.

Ovo je tradicionalno balkansko baba-approves-vjerovanje. Istina je, naravno, drugačija. Dokazana je povezanost između mnogih modernih bolesti i pretjerane konzumacije namirnica koje sadrže gluten, kao što su većina žitarica i njihovih prerađevina. Meso, s druge strane, za razliku od voća i povrća, kiseli naš organizam, a nerijetko je i prepuno antibiotika i toksina kojima se hrane životinje. Zato je važno kupovati meso i ribu na pouzdanim i provjerenim mjestima te ne pretjerivati s konzumacijom.

Održivost

Izbori koje u životu donosimo odraz su našeg karaktera, stavova i uvjerenja. Konzumacijom zdrave hrane pozitivno utječemo na naše zdravlje, ali doprinosimo i održavanju ekološke ravnoteže na Zemlji. Zdrav način života povlači za sobom razne odluke: kupnjom ekološki uzgojenog voća i povrća štitimo organski uzgoj, domaću proizvodnju i male opg-ove. Ako smo ekološki osviješteni kupujemo u eco-friendly dućanima koji koriste samo biorazgradivu ambalažu i kvalitetne namirnice koje nisu tretirane pesticidima. Podržavamo autohtone sorte, a sabotiramo GMO-proizvodnju. Humani smo prema životinjama. Što smo duže u tome, postajemo sve osvješteniji, a popis postaje sve duži – počinjemo živjeti utopiju ekološke održivosti.